Bebe rođene dosta pre roka izložene su daleko većem riziku od nastanka autizma u detinjstvu, a nova studija švedskog Instituta Karolinska pokazuje da se razlike u razvoju mozga mogu primetiti već i u neonatalnom periodu. Ovi nalazi objavljeni u časopisu Cerebral Cortex ukazuju na to da i faktori sredine mogu uticati na pojavu autizma.

Zahvaljujući značajnom napretku moderne medicine, danas u velikoj meri preživljavaju čak i esktremno prevremeno rođene bebe. Ipak, bebe rođene više od 13 nedelja pre roka izložene su velikom riziku od nastanka moždanih oštećenja, autizma, ADHD-a i teškoća u učenju. Podložne su brojim faktorima stresa tokom perioda kritičnog za razvoj mozga, što može imati ključnu ulogu u nastanku poremećaja autističnog spektra.

U studiju je bilo uključeno preko stotinu beba rođenih pre 27. nedelje trudnoće, tj. pre trećeg trimestra. Uz dozvolu roditelja, magnetnom rezonancom je proučavan mozak beba u neonatalnom periodu, a zatim su testirani eventualni autistični simptomi na uzrastu od 6 godina.

Ulrika Oden, istraživač na Odeljenju za zdravlje žena i dece Instituta Karolinska, kaže da ih je začudilo koliko je prevremeno rođenih beba kasnije razvilo simptome autističnog spektra – gotovo 30% njih. Kod dece rođene nakon kompletne trudnoće taj broj se kretao oko 1%.

Takođe je primećeno da su se simptomi autizma u većoj meri razvijali kod prevremeno rođenih beba sa komplikacijama u neonatalnom periodu, poput operacija. Već u neonatalnom periodu, daleko pre pojave bilo kakvih znakova autizma, mogle su se uočiti razlike u razvoju mozga kod beba kojih je kasnije nastao autizam u poređenju sa bebama kod kojih to nije bio slučaj. Primećen je zastoj u razvoju delova mozga zaduženih za socijalni kontakt, empatiju i usvajanje jezika – onih funkcija oštećenih kod dece sa autizmom.

Obično se smatra da je autizam izazvan genetskim faktorima, premda još uvek nije identifikovan određeni „autistični gen“. Ova studija potvrđuje ranije pretpostavke da težina na rođenju i komplikacije mogu povećati rizik od nastanka autizma.

Po rečima dr Oden, ova švedska studija pokazuje da i faktori sredine takođe mogu izazvati autizam. Bebin mozak se najbolje razvija u majčinoj utrobi, te ako suviše rano dođe do drastičnih promena u detetovom prirodnom okruženju, može doći do poremećaja u organizaciji moždanih mreža. Uz pomoć novih terapijskih metoda koje stimulišu razvoj prevremeno rođenih beba i umanjuju stres, moguće je da smanji rizik od nastanka autizma.

http://www.psypost.org/2015/12/brain-differences-in-premature-babies-who-later-develop-autism-39930